Kako izabrati klima uređaj prema kvadraturi prostorije

Kako izabrati klima uređaj prema kvadraturi prostorije

Kupovina klima uređaja po principu odokativne procene brzo pokaže svoje slabosti čim stignu letnje vrućine. Slabiji model od 9.000 BTU u sobi od 35 kvadrata radi bez predaha, dodatno opterećuje kompresor i spora ohladi prostor.

Sa druge strane, prejak uređaj od 18.000 BTU u 25 kvadrata isuviše naglo obara temperaturu, ne stiže da izvuče vlagu iz vazduha i stalno se pali i gasi. Oba uređaja su tehnički ispravna, samo su pogrešno odabrana za prostor u kome rade.

Kvadratura prostorije jeste polazna tačka pri izboru klima uređaja, ali retko je i jedini podatak koji treba uzeti u obzir. U nastavku sledi kako da izračunate okvirni potreban kapacitet i šta sve može da ga promeni.

Osnovne preporuke prema kvadraturi

Pre kupovine klima uređaja korisno je izmeriti kvadraturu i visinu plafona kako bi izbor kapaciteta bio što precizniji

Na tržištu se klima uređaji najčešće prodaju u nekoliko standardnih kapaciteta, poznatih po broju u nazivu koji predstavlja snagu izraženu u BTU (British Thermal Unit).

Za prostorije sa prosečnom visinom plafona, oko 2,6 metra, i standardnim uslovima, orijentacione preporuke izgledaju ovako:

  • 9000 BTU (oko 2,6 kW) za prostorije do 25 do 30 kvadrata
  • 12000 BTU (oko 3,5 kW) za prostorije od 30 do 45 kvadrata
  • 18000 BTU (oko 5,3 kW) za prostorije od 45 do 65 kvadrata
  • 24000 BTU (oko 7 kW) za prostorije od 65 do 90 kvadrata

Ovo su okvirne vrednosti koje pokrivaju prosečan slučaj. Kod stana na spratu ispod ravnog krova, prostorije okrenute ka jugu sa velikim staklenim površinama ili starije zgrade sa slabijom izolacijom, realno vam treba veći kapacitet nego što tabela pokazuje.

Kod sobe okrenute na sever, u novogradnji sa dobrom stolarijom, često prolazite i sa manjim kapacitetom od preporučenog.

Šta proveriti pre same kupovine?

Pre nego što odete u prodavnicu ili poručite online, izmerite prostoriju, zapišite visinu plafona i uzmite u obzir orijentaciju i broj prozora. Prodavci opreme za klimatizaciju, kao što je Delta Term, u ponudi obično imaju uređaje u svim standardnim kapacitetima, od 9000 do 24000 BTU i više, pa vam ostaje da sa konkretnim brojevima u ruci uporedite modele, energetsku klasu i cenu, umesto da birate nasumično.

Preciznija formula, kad kvadratura nije dovoljna

Kalkulator, metar i skica prostorije na stolu, dok se u pozadini meri soba za ugradnju klime
Kada kvadratura nije dovoljna, preciznija procena kapaciteta dobija se kombinovanjem površine prostorije i visine plafona

Kvadratura sama po sebi ne govori ništa o zapremini prostorije, a upravo tu zapreminu klima uređaj mora da rashladi ili zagreje. Za tačniju procenu koristi se jednostavna formula.

Kvadratura prostorije (m²) pomnožena sa visinom plafona (m) i brojem 40 daje procenu potrebnog kapaciteta u vatima.

Na primer, za sobu od 30 m² sa standardnom visinom plafona od 2,6 metra, računica izgleda ovako: 30 × 2,6 × 40 = 3.120 W, odnosno oko 3,1 kW. Ta vrednost se nalazi između 9000 BTU (2,6 kW) i 12000 BTU (3,5 kW), pa u zavisnosti od dodatnih faktora birate jedan ili drugi kapacitet.

Faktori koji menjaju potreban kapacitet

Prostran i sunčan otvoreni dnevni boravak sa velikim staklenim površinama i zidnom klimom
Velike staklene površine, jaka osunčanost i otvoren raspored prostora često zahtevaju klima uređaj većeg kapaciteta

Kvadratura i visina plafona daju osnovu, ali stvarne potrebe prostorije zavise i od sledećeg.

  1. Orijentacija i izloženost suncu. Prostorija okrenuta ka jugu ili zapadu, sa velikim prozorima, tokom leta prima znatno više toplote nego ista soba okrenuta ka severu. Za takve prostorije računajte sa gornjom granicom preporučenog kapaciteta, ili čak jedan nivo više.
  2. Kvalitet izolacije objekta. Starije zgrade sa tanjim zidovima i starijom stolarijom gube i primaju toplotu brže nego novogradnja sa termoizolacionom fasadom, pa im treba jači uređaj za isti kvadrat prostora.
  3. Broj ljudi i toplotni izvori u prostoriji. Svaka osoba u prostoriji dodaje toplotu, a isto važi i za kuhinjske aparate, računare, servere ili druge uređaje koji rade po ceo dan. Dnevni boravak povezan sa kuhinjom ili kancelarija sa nekoliko računara zahteva veći kapacitet nego prazna soba iste kvadrature.
  4. Sprat i položaj u objektu. Prostorija ispod ravnog krova ili poslednji sprat zgrade bez dobre krovne izolacije leti se znatno više zagreva, pa tu takođe ima smisla ići ka gornjoj granici preporuke.

Kako inverter tehnologija menja računicu?

Savremena dnevna soba sa inverter klimom iznad sofe i blagim prikazom hladnog vazduha
Inverter klima može postepeno da prilagođava snagu rada, što doprinosi većoj udobnosti i efikasnijem hlađenju prostora

Kod klasičnih, neinverterskih klima, uređaj radi ili punom snagom ili je ugašen, pa je preciznost pri izboru kapaciteta još važnija. Inverter klima uređaji mogu glatko da menjaju snagu rada u širokom rasponu, pa manje odstupanje između preporučenog i stvarno kupljenog kapaciteta ne pravi veliku razliku.

Česta pitanja

Da li je bolje uzeti jaču klimu za svaki slučaj?

Mala rezerva od desetak procenata iznad procenjenog kapaciteta ima smisla, posebno u prostorijama sa slabijom izolacijom ili više toplotnih izvora.

Međutim, kupovina znatno jačeg modela bez realne potrebe donosi više problema nego koristi. Prejak uređaj prebrzo spusti temperaturu bez uklanjanja vlage iz vazduha, pa prostorija ostaje hladna i sparna, uz stalno uključivanje i isključivanje kompresora.

Da li ista klima može da pokrije dve povezane prostorije, na primer dnevni boravak i kuhinju u otvorenom prostoru?

Može, ali se tada kvadratura oba prostora sabira pre nego što se primeni formula ili tabela, a ne računa se svaka prostorija posebno. Otvoren prostor sa kuhinjom dodatno zahteva malo veći kapacitet zbog toplote koju stvaraju kuhinjski aparati.

Koliki kapacitet treba klima za spavaću sobu?

Spavaća soba se obično koristi noću, kada nema direktnog sunca, i često sa zatvorenim vratima prema ostatku stana, pa je u spavaćim sobama uobičajenije da se ide ka donjoj granici preporučenog kapaciteta za datu kvadraturu, a ne ka gornjoj.

Da li visina plafona kod potkrovlja sa kosim krovom menja računicu?

Kod prostorija pod kosinama u obzir se uzima prosečna visina – sabere se najniža i najviša tačka i podeli sa dva. Izraženo visoka potkrovlja obuhvataju znatno veću zapreminu vazduha od klasičnih soba iste površine. Zbog te dodatne površine, u takvim prostorima treba računati na klima uređaj nešto većeg kapaciteta.

Da li je za grejanje klimom potreban jači uređaj nego za hlađenje?

Kapacitet grejanja i kapacitet hlađenja kod istog modela klime nisu uvek identični, a kod nižih spoljnih temperatura efikasnost grejanja dodatno opada kod većine uređaja. Ako planirate da klima bude glavni izvor grejanja tokom zime, a ne samo dopuna, gledajte deklarisani kapacitet grejanja na niskim temperaturama, ne samo kapacitet hlađenja.

Za kraj

Kvadratura prostorije daje dobru polaznu procenu, ali konačan izbor kapaciteta zavisi i od visine plafona, orijentacije, izolacije i toga koliko toplotnih izvora prostorija ima. Nekoliko minuta provedenih na merenju i računici pre kupovine razlika je između klime koja radi tiho i efikasno godinama i one koja se od prvog leta bori sa prostorom za koji nije bila prava.